Smokva – sadnja, nega i uzgoj

Smokva (Ficus carica) je brzorastuće drvo koje se može uspešno gajiti kako u bašti tako i u saksiji. U ovom tekstu pisaćemo o običnoj smokvi jer je ona jedna od najpopularnijih vrsta koja se gaji u našim predelima. Karakterišu je veliki režnjeviti listovi i vitke, drvenaste grane koje daju plodove ljubičaste, braon ili žute boje kada sazru.

Ova izuzetno zahvalna biljka ima višestruku namenu i podjednako dobro uspeva u bašti i u prostranim saksijama. Treba napomenuti da mlečni sok može izazvati iritaciju kože kod osetljivih osoba.

Sadnja smokve

Kada se sadi smokva?

Smokvu treba saditi u kasnu jesen ili rano proleće kada je drvo u periodu mirovanja i kada je zemljište pogodno za obradu. Ovaj period je idealan jer omogućava korenu da se dobro razvije pre početka vegetacije. Saksijske smokve se mogu saditi tokom cele godine. Pri sadnji treba voditi računa o dubini rupe, koja treba da bude približno ista kao i veličina korenovog sistema. Zemljište treba da bude dobro pripremljeno, rastresito i obogaćeno organskim đubrivom. Nakon sadnje, biljku treba obilno zaliti i dodati malč oko stabla kako bi se održala vlažnost zemljišta.

Izbor mesta za sadnju

Smokva najbolje uspeva na punom suncu, sa najmanje 6 sati direktne sunčeve svetlosti dnevno. U toplijim područjima, može tolerisati delimičnu senku tokom popodneva. Biljke treba saditi na razmaku od 6 metara za veće zasade. Zemljište treba da bude dobro drenirano i bogato organskim materijama. Pre sadnje, preporučuje se dodavanje komposta ili stajskog đubriva kako bi se poboljšao kvalitet zemlje.

Smokva je otporna biljka koja može preživeti različite vremenske uslove, ali za najbolji rod potrebno je obezbediti optimalne uslove. Redovno zalivanje je važno, posebno tokom formiranja plodova. Međutim, treba izbegavati previše vode jer to može dovesti do truljenja korena.

Razmak i dubina sanje

Rasporedite biljke na razmaku od najmanje 6 metara kako bi im osigurali dovoljno prostora za rast i razvoj. Iskopajte rupu nešto širu i dublju od korenovog sistema, otprilike 1,5 puta veću od veličine korena. Ovo će omogućiti korenu da se lakše širi i razvija u novom prostoru. Za saksijske biljke, koristite saksije od 55-75 litara za odrasla stabla, jer manje posude mogu ograničiti rast korena i negativno utjecati na razvoj biljke. Pripremite tlo dodavanjem komposta i organskog gnojiva kako biste osigurali optimalne uvjete za rast. Redovito zalijevajte biljke, posebno tijekom prvih nekoliko mjeseci nakon sadnje dok se ne ukorijene.

Nega smokve

Svetlost

Smokvi je potrebno puno sunca, najmanje 6-8 sati dnevno. Saksijske biljke koje se gaje u zatvorenom prostoru treba postaviti pored južnog prozora ili koristiti dodatno osvetljenje 8-12 sati dnevno. Bez dovoljno svjetlosti, smokva neće dobro napredovati i može doći do opadanja listova. Tijekom zimskih mjeseci, kada je prirodno svjetlo slabije, posebno je važno osigurati dodatno osvjetljenje. LED rasvjeta je energetski učinkovito rješenje koje može pomoći vašoj smokvi da ostane zdrava i vitalna tijekom cijele godine. Također, povremeno rotiranje biljke osigurat će ravnomjeran rast i razvoj svih dijelova biljke.

Zemljište

Iako je tolerantna na različite tipove zemljišta, smokva najbolje uspeva u blago kiselom, dobro dreniranom, ilovastom zemljištu pH vrednosti između 6,0 i 6,5. Standardne saksijske mešavine odgovaraju za gajenje smokve u saksijama. Za optimalan rast i razvoj, zemljište treba da bude bogato organskim materijama i da ima dobru propustljivost vode. Redovno đubrenje organskim đubrivima, poput zgorelog stajnjaka ili komposta, značajno doprinosi kvalitetu zemljišta i poboljšava prinose. Važno je napomenuti da smokva ne podnosi previše vlažna i teška zemljišta, jer to može dovesti do truljenja korena i drugih bolesti.

Zalivanje

Zalivajte mlade biljke i one u saksijama redovno sa oko 2,5 cm vode nedeljno. Najbolje je zalivati ujutru ili kasno popodne kako bi se izbeglo isparavanje vode. Odrasla stabla u bašti obično ne zahtevaju dodatno zalivanje osim prirodnih padavina. Međutim, tokom dužih sušnih perioda, posebno u letnjim mesecima, može biti potrebno dodatno zalivanje. Proverite vlažnost zemljišta pre zalivanja tako što ćete staviti prst u zemlju do dubine od oko 5 cm – ako je zemlja suva na ovoj dubini, vreme je za zalivanje.

Temperatura i vlažnost vazduha

Smokva najbolje uspeva u toplijim područjima, ali otporne sorte mogu preživeti i u hladnijim krajevima uz odgovarajuću zaštitu. U hladnijim područjima, preporučuje se gajenje u saksijama koje se mogu uneti unutra tokom zime.

Vrste smokve

Postoji nekoliko glavnih sorti smokve:

• ‘Brown Turkey’: Svestrana sorta koja se može gajiti i u saksijama i u bašti, daje srednje velike, slatke plodove crvenkasto-braon boje.
• ‘Celeste’: Relativno otporna na hladnoću i toplotu, otporna na bolesti, proizvodi izuzetno slatke plodove ljubičaste kože.
• ‘Little Miss Figgy’: Patuljasta sorta koja naraste samo oko 1,2 metra visine, ali daje obilne berbe srednje velikih plodova odličnog ukusa.

Orezivanje

Orezivanje generalno nije potrebno kod smokvi, mada možete oblikovati mlade biljke odsecanjem nepravilnih grana. Nakon toga, jednostavno uklonite oštećene, slabe ili polomljene grane kada je drvo u mirovanju tokom zime.

Kako uzgajati smokvu iz reznica

Smokva se može razmnožavati na nekoliko načina, ali najlakše opcije su polaganje i ožiljavanje reznica. Polaganje je jednostavan proces koji se izvodi u proleće ili jesen, kada se mlada grana savije prema tlu i delimično zakopa u zemlju. Ožiljavanje reznica je druga popularna metoda koja se provodi uzimanjem zdravih reznica dužine 15-20 centimetara tokom zimskog mirovanja. Obe metode su efikasne i za baštovane amatere i ne zahtevaju posebnu opremu ili stručno znanje. Nakon što se biljka ukoreni, može se presaditi na željeno mesto u vrtu gde će, uz pravilnu negu, izrasti u zdravo i plodno stablo.

Razmnožavanje reznicama

1. Oštrim makazama isecite nekoliko zdravih reznica dužine 20-30 cm sa matične biljke u proleće.
2. Dodajte sredstvo za zatvaranje rana na presek stabljike i umočite kraj u hormon za ožiljavanje.
3. Napunite saksiju od 15 cm sa supstratom i zasadite četiri reznice po saksiji.
4. Prekrijte saksiju providnom folijom za održavanje vlažnosti.
5. Kada reznice razviju značajan novi rast, presadite ih u veće saksije.

Uobičajene štetočine i bolesti

Smokva je relativno otporna na štetočine i bolesti, ali se mogu pojaviti neki problemi:

Lisne vaši, bela mušica i štitaste vaši su najčešće štetočine, posebno u staklenicima. Ovi nametnici se hrane biljnim sokovima i mogu značajno oslabiti biljku ako se ne kontrolišu. Najčešće se pojavljuju u proleće i rano leto kada su temperature umerene.

Mogu se razviti i bolesti poput pegavosti lista i rđe, ali su manje česte. Pegavost lista se manifestira kao tamne mrlje na lišću koje mogu dovesti do prevremenog opadanja. Rđa se prepoznaje po karakterističnim narandžasto-smeđim mrljama na naličju lista.

Za prevenciju ovih problema važno je održavati dobru cirkulaciju vazduha oko biljke i izbegavati prekomjerno zalivanje. Redoviti pregled biljke takođe pomaže u ranom otkrivanju potencijalnih problema.

Berba smokve

Meseci berbe

Plodovi sazrevaju od kasnog leta do rane jeseni kada razviju svoju zrelu boju i počnu da omekšavaju. Jedan od sigurnih znakova da su smokve spremne za berbu je kada zreli plodovi počnu da vise na granama.

Koliko dugo rađa smokva?

Smokvi je obično potrebno 3 do 5 godina da počne da rađa, mada biljke u saksijama mogu početi ranije. Plodovi se mogu čuvati u frižideru 2-3 dana.

Kako izgledaju i mirišu plodovi smokve?

Plodovi smokve mogu biti ljubičaste, braon ili žute boje kada sazru. Unutrašnjost je slatka i sočna, a plodovi se mogu jesti sveži, kuvani ili osušeni.

Savet za branje smokve

Nosite rukavice kada berete smokve da biste zaštitili ruke od nadražujućeg soka smokve, i pazite da ne oštetite plodove ili grane drveta prilikom branja smokvi.

Prezimljavanje

U toplijim područjima, smokvama na otvorenom potrebno je malo zimske nege; međutim, u hladnijim predelima, možda ćete želeti da zamotate stabla smokve u jutano platno i zaštitite njihovo korenje malčom.

Smokve koje se gaje u saksijama mogu se uzgajati tokom cele godine u zatvorenom prostoru ili u staklenicima, ali obično neće davati plodove ako nisu izložene periodu hladnoće. Za maksimalno plodonošenje, držite smokve u saksijama napolju dok ne dođe prvi slabi mraz i dok drvo ne odbaci lišće. Zatim premestite ogoljeno stablo smokve na hladno, mračno i zaštićeno mesto, kao što je garaža ili podrum, i zalivajte umereno jednom mesečno do proleća.

Uobičajeni problemi sa smokvom

Opadanje plodova

Prerano opadanje plodova može biti uzrokovano nedostatkom vode ili neadekvatnom ishranom. Održavajte redovno zalivanje i prihranjivanje tokom sezone rasta.

Truljenje korena

Uvenuće cele biljke može biti znak truljenja korena i obično je rezultat neadekvatne drenaže ili prekomernog zalivanja. Oštećeni koreni se teško oporavljaju i biljke se moraju ukloniti.

Izmrzavanje

Oštećenja od mraza pogađaju posebno mlade biljke i mogu uzrokovati odumiranje grana. U hladnijim područjima, zaštitite biljke umotavanjem u juteno platno i dodavanjem malča oko korena.

Česta pitanja o sadnji smokve

Da li smokva može preživeti zimu napolju?

Smokva najbolje uspeva u toplijim područjima, ali otporne sorte mogu preživeti i u hladnijim krajevima uz odgovarajuću zaštitu. U vrlo hladnim područjima, preporučuje se gajenje u saksijama koje se mogu uneti unutra tokom zime.

Koliko dugo treba da smokva počne da rađa?

Smokvama je obično potrebno 3 do 5 godina da počnu da rađaju plodove, mada biljke u saksijama mogu početi ranije.

Da li je potrebno više stabala smokve za oplodnju?

Obične smokve su samooplodne i samoplodne biljke kojima nije potrebno oprašivanje insektima niti druga stabla smokve da bi dale plod.