Pravilna nega i uzgoj šimšira (Buxus spp.)

Šimšir
Graphic by nasedvoriste.com

Šimšir je omiljen među baštovanima hobistima koji traže savršenu biljku za zaštitu od pogleda ili prirodnu živicu odnosno ogradu između suseda. Nažalost, ova fantastična biljka je podložna određenim problemima sa štetočinama i bolestima i zahtevaće više pažnje nego druge biljke.

Pročitajte tekst do kraja kako biste saznali više o uzgoju i nezi ove zimzelene biljke i odlučili da li je ona pravi izbor za vas.

Šta je šimšir?

Čini se da svi znamo odgovor na ovo pitanje ali za svaki slučaj evo odgovora – šimšir je zimzeleni grm ili malo stablo iz porodice Buxaceae. Postoji veliki broj vrsta šimšira, rasprostranjenih širom sveta, na svim kontinentima osim Antarktika.

Najviše vrste šimšira rastu i preko 12 metara iako su većina šimšira na koje ćete naići u životu mali do srednji grmovi. Većina šimšira ima male, zaobljene listove, koji su raspoređeni jedan nasuprot drugom kod svih vrsta.

Mladi izdanci su uglasti i četvrtasti u preseku, što je verovatno poreklo latinskog naziva ove biljke. Može biti i da ime biljke potiče iz istorije korišćenja drveta u stolariji, kako neki od botaničara tvrde.

Kako bilo, boja listova šimšira je obično zelena, iako neke biljke razvijaju bronzane tonove u hladnijim mesecima. Što su biljke više izložene zimskom suncu, to će više različitih boja pojaviti. Srednja rebra listova su vrlo karakteristična kada se gledaju odozdo, izgledajući kao široka bela linija.

Cveće šimšira

Šimšir je mnogo popularniji zbog svog oblika i lišća nego zbog svojih cvetova, iako su njegovi cvetovi prijatnog mirisa.

Cvetovi nemaju latice, mali su i žuto-zeleni, i nisu previše upadljivi. Ove biljke cvetaju u proleće, a cvetovi ustupaju mesto malim smeđim kapsulama sa semenom.

Kako pravilno uzgajati šimšir

Šimšir je popularan zbog gustog lišća, sporog rasta i sposobnosti da se oblikuje u razne forme za žive ograde i baštenske živice.

Kada saditi šimšir?

Najbolje vreme za sadnju šimšira je u jesen ili rano proleće, kada je vreme hladno i tlo vlažno.

  • Šimšir se može saditi u jesen od kraja septembra do početka novembra, pre nego što tlo zaledi. Ovo omogućava korenima da se razviju pre zimske uspavanosti.
  • Šimšir se može saditi u proleće čim se tlo može obrađivati, što je obično od kraja marta do početka maja, u zavisnosti od regiona.
  • Da biste izbegli dodatni stres za biljku, sadnju šimšira treba izbegavati tokom najtoplijih i najsušnijih perioda godine, kao što je sredina leta.

Razmnožavanje

Postoji nekoliko metoda pomoću kojih možete razmnožavati šimšir.

Reznice: U kasno proleće ili rano leto do rane jeseni, uzmite reznice stabljike, uklonite donje listove i umočite odsečeni kraj u hormon za zakorenjivanje. Držite reznicu vlažnom u dobro dreniranoj zemlji dok se ne razviju koreni.

Položaj: Položaj podrazumeva zakopavanje niskog ogranka uspostavljenog šimšira u tlo i održavanje tla vlažnim sve dok se ne formiraju koreni. Nova biljka se može odvojiti od matične biljke tek kada se razviju koreni.

Podela: Pažljivo iskopajte već razvijeni šimšir i podelite ga na manje delove, svaki sa svojim korenjem i stabljikama.

Neke sorte, kao što je običan šimšir, mogu se takođe uzgajati deljenjem korenovog sistema.

Seme šimšira: Šimšir se može uzgajati i iz semena, ali ovo je vrlo spora metoda razmnožavanja i potrebno je mnogo godina da bi biljke bile spremne za sadnju.

Seme šimšira treba sakupiti u jesen i posaditi u dobro drenirano tlo. Održavajte vlažno i toplo tlo dok seme ne proklija.

Tlo

Ove biljke dobro rastu u različitim tipovima tla, ali će najbolje uspevati u peskovitoj ilovači sa neutralnim ili blago kiselim pH.

Najvažniji zahtev za rast i razvoj šimišira je da je tlo dobro drenirano. Potrudite se da je mesto za sadnju dobro drenirano pre nego što posadite šimšir, jer šimšir ne uspeva dobro u previše vlažnim područjima.

Nanošenje sloja malča pomoći će u suzbijanju korova i održavanju tla vlažnim.

Nanesite organski malč malo izvan linije kapanja biljke do blizu krune. Kruna nikada ne treba da bude prekrivena malčem jer će to podstaknuti truljenje biljke.

Zalivanje

U vlažnijim klimama, ova biljka će zahtevati veoma malo zalivanja. U suvim sredinama, ili dok se biljke ne razviju i porastu, potrebno je redovno zalivanje.

Budite sigurni da dobro zalijete šimšir nakon sadnje ili presađivanja, a nakon toga, pazite da ne preterate sa zalivanjem. Preterano zalivanje može dovesti do truljenja korena.

Sunčeva svetlost

Ove biljke najbolje rastu na punom suncu i mestima koja se nalaze u delimičnoj senci na mestu koje je zaštićeno od hladnih, jakih vetrova.

Poslepodnevna senka će koristiti biljkama koje se uzgajaju u vrlo toplim područjima i pomoći će minimiziranju menjanja boje listova tokom zime.

Nega i održavanje šimšira

Šimšir sporo raste, ima umerene potrebe za održavanjem i zahtevaće određenu pažnju kako bi se postigao optimalan rast.

Razmak između šimšira: Idealno bi bilo da ove biljke budu raspoređene tako da razmak između stabala podstiče protok vazduha. Za patuljaste sorte šimšira, to će značiti razmak otprilike oko 0,9 metara.

Međutim, ako biste uzgajali nisku živu ogradu, verovatno biste trebali da ih postavite malo bliže.

Razmak za šimšir u živoj ogradi zavisiće od veličine i sorte šimšira, kao i od željene gustine ograde (imajući na umu privatnost).

Koliki razmak napraviti između dva šimšira: Opšte pravilo bi bilo da se manje sorte šimšira postavljaju bliže zajedno, dok veće sorte zahtevaju više prostora.

  • Za nisku živu ogradu, veće sorte šimšira mogu zahtevati razmak od 30 do 45 centimetara, dok se manje sorte mogu postavljati na razmak od 15 do 20 centimetara.
  • Za višu živu ogradu, održavajte razmak između 30 do 45 centimetara za manje sorte, i 60 do 75 centimetara za veće sorte.

Zapamtite da šimšir sporo raste, tako da će biti potrebno nekoliko godina da živa ograda dostigne željenu veličinu i gustinu.

U međuvremenu, možete razmotriti uzgoj drugih biljaka u blizini šimšira.

Orezivanje

Orezivanje kojim zapravo vršite proređivanje pomoći će biljkama da budu dobro provetrene, što je dobra preventivna mera protiv pojave mogućih bolesti. Uverite se da dezinfikujete alat za rezanje pre prelaska s jedne na drugu biljku.

U hladnijim klimama, šimšir se može orezivati samo nakon poslednjih prolećnih mrazeva kako bi se sprečilo oštećenje novog raslinja neočekivanim hladnim talasima. Kasno prolećno orezivanje takođe podstiče uredniji novi rast.

U blažim klimama, orezivanje u kasnu zimu pripremiće biljku za odlične performanse u proleće.

Đubrenje

Đubrenje šimšira, ako je potrebno, može se vršiti zrelim stajskim đubrivom ili izbalansiranim đubrivom. Pazite da ne đubrite prekasno tokom sezone jer nove biljke koje to stimuliše mogu biti oštećeen hladnoćom.

Ako ste uzgajali biljku na mestu koje je izloženo hladnim jakim vetrovima, listovi se mogu osušiti i dobijati bronzanu boju sve do smeđe diskoloracije. Postavljanje vetrobrana ili prekrivanje biljaka burlapom ili baštenskim platnom može biti od pomoći.

Štetočine i bolesti šimšira

Moljac šimšira (Cydalima perspectalis) je azijski insekt koji je invazirao Evropu i Severnu Ameriku. Gusenica ovog moljca je ozbiljna štetočina za Buxus vrstu kojoj pripadaju svi šimširi a koja uzrokuje defolijaciju. Može se kontrolisati insekticidima.

Lisni rudar je vrsta muve čija larva može ozbiljno oštetiti listove šimšira. Ove larve uzrokuju oticanje i odumiranje listova. Druge važne štetočine koje napadaju ovu biljku uključuju grinje šimšira i šimširov moljac.

Buxus vrste su podložne nekim bolestima, od kojih je najvažnija bolest šimšira. Ova gljivična bolest pogađa određene sorte više od drugih. Ova bolest uzrokuje diskoloraciju stabljika i listova koja napreduje do ozbiljne defolijacije i odumiranja, što može ubiti mlade biljke.

Redovan pregled vašeg šimšira je važan za rano otkrivanje problema sa štetočinama i bolestima. Tražite znakove frasa (izmet insekata), izgrizene listove ili neobične izbočine ili diskoloraciju.

Ako primetite bolesne grane ili listove, odmah ih orežite i pravilno odložite kako biste sprečili širenje bolesti. Rana intervencija je ključna za održavanje zdravlja vašeg šimšira.

Preporučene vrste šimšira

Iako postoji preko 70 opisanih vrsta šimšira, sledeće su najpopularnije vrste i varijeteti šimšira.

Pre nego što odaberete vrstu za svoju baštu, obavezno istražite brzinu rasta, veličinu i zone otpornosti svake.

Buxus microphylla – Faulkner

Ova japanska vrsta šimšira poznata je po svojim malim listovima i popularna je kao bonsai primerak šimšira. Postoji nekoliko popularnih vrsta dostupnih u hortikulturi. Neki od poznatih primera uključuju:

  • ‘Sprinter’: Relativno brzo rastuća i uspravna forma. Idealna je za niske živice.
  • ‘Wedding Ring’: Ovo je šarena forma sa limun do zlatnim ivicama listova.
  • ‘Winter Gem’: Ovaj šimšir raste preko 1,2 metra visoko i najpoznatiji je po svom bogatom bronzanom lišću koje se razvija tokom zimskih meseci u hladnijim klimama.
  • ‘Golden Dream’: Kompaktna forma koja doseže oko 0,9 metara visine i ima zlatno-zelene šarene listove.
  • ‘Green Beauty’: Ovo je čvrsta forma koja je otpornija na toplotu, suve uslove i vlažnost od drugih šimšira. Dobar izbor za niske živice i topijarij.

Buxus balearica – Balearski šimšir

Ova vrsta raste do oko 3 metra visoko i gotovo isto toliko široko. Poreklo mu je iz delova Severne Afrike i Mediterana. Ova vrsta ima uspravan rast i nešto veće listove od drugih popularnih vrsta.

Buxus sinica – Korejski šimšir

Ova istočnoazijska vrsta popularno se uzgaja u obliku ograda, živica i kontejnera.

  • ‘Nana’: Ovo je vrlo sporo rastuća biljka koja raste samo nekoliko centimetara godišnje. To je patuljasta vrsta koja raste oko 0,6 metara visoko i malo šire. Novi rast je limun zelene boje i tamni kako sazreva.
  • ‘Wintergreen’: Za ovu sortu se kaže da bolje zadržava boju zimi nego druge vrste. Relativno brzo raste.

Buxus sempervirens – Obični šimšir

Ova vrsta potiče iz delova Azije, Afrike i Evrope. Divlja vrsta može rasti preko 4,5 metra, iako sporo raste.

  • ‘Fastigiata’: Ovaj veliki šimšir čini odličnu uspravnu živicu. Lišće je tamno zeleno i ove biljke rastu prilično brzo za šimšir.
  • ‘Graham Blandy’: Ova vrlo uspravna forma je idealna kao upečatljiv arhitektonski stub u pejzažu.

Buxus harlandii – Harland šimšir

Ova kineska vrsta je manje otporna na hladnoću od drugih vrsta. Pokazuje dobru otpornost na štetočine i bolesti. Ova vrsta ima prilično uske listove i raste kao zaobljeni grm koji obično dostiže oko 0,9 metara visine i širine.

Upotreba šimšira

Hortikulturne upotreba

Ove biljke su popularni stanovnici svakog vrta ali i bonsai primerci, ipakse najviše koriste za kratke do srednje visoke živice i arhitektonski topijarij. Živice od šimšira izgledaju neverovatno. Takođe je vredno napomenuti da postoje i druge alternative šimširu koje možete uključiti kako biste kreirali baštu koja izgleda fantastično.

Mogu se uzgajati i kao bordurne biljke, osnove za sadnju ili kao tzv. zaštite od pogleda. Svetlo obojeni šareni oblici mogu biti odlične akcentne biljke.

Upotreba od strane ljudi

Buxus sempervirens ima dugu istoriju medicinske upotrebe za razne bolesti i medicinska stanja, ali njihova blagotvornost nije naučno dokazana i stoga se ne preporučuje eksperimentisati.

Upotrebe od strane divljih životinja

Grmovi šimšira su odlične biljke otporne na vrtne štetočine, a njihovi cvetovi posećuju pčele i drugi oprašivači.

Često postavljana pitanja

Da li šimšir voli sunce ili senku?
Šimšir preferira delimičnu senku do punu sunčevu svetlost. Mogu tolerisati širok spektar svetlosnih uslova, ali najbolje performanse postižu na mestima sa filtriranom sunčevom svetlošću ili prigušenom senkom, posebno u toplim klimama.

Zašto listovi na mom šimširu postaju žuti?
Žuti listovi na šimširu mogu ukazivati na razne probleme, uključujući nedostatke hranljivih materija, prekomerno zalivanje, nedovoljno zalivanje, lošu drenažu tla ili infestacije štetočina. Provedite temeljnu inspekciju biljke i njenih uslova rasta kako biste identifikovali i rešili osnovni uzrok.

Da li šimšir može rasti u saksijama?
Da, šimšir može rasti i napredovati u saksijama ili kontejnerima, što ga čini svestranom biljkom za unutrašnje i spoljašnje uslove.

Koliko često zalivate nove šimšire?
Redovno zalivajte nove šimšire kako biste tlo održali stalno vlažnim, ali ne i previše vlažnim tokom perioda razvoja šimšira, obično prve godine nakon sadnje.

Zaključak

Ako tražite kompaktne i uredne formalne zimzelene grmove za svoju baštu, ne tražite dalje –šimšir je savršena biljka za vas. Imajte na umu da ove biljke ne proizvode upadljive cvetove, sporo rastu i zahtevaju određenu negu kako bi postigle uslove za optimalan razvoj.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi unapredila vaše korisničko iskustvo. We are committed to protecting your privacy and ensuring your data is handled in compliance with the General Data Protection Regulation (GDPR). We are committed to protecting your privacy and ensuring your data is handled in compliance with the General Data Protection Regulation (GDPR).